Veoma je poznato da je Zlatibor čuvar starih zanata, izvor netaknute prirode i predeo sa prelepim pejzažima zlatiborskih pašnjaka i livada. Baš zbog toga je Zlatibor najlepši i najpoznatiji turistički centar u Srbiji i turistički centar sa velikim izborom apartmana za izdavanje, koje možete pogledati na našem sajtu.

Ljubitelji umetnosti i raznih antikviteta su česti gosti zlatiborskim muzejima i galerijama, koje rado posećuju i ostali turisti. U nastavku teksta pogledajte koji muzeji i galerije možete posetiti i šta sve oni nude.

MUZEJ „STARO SELO“ SIROGOJNO

                Muzej „Staro selo“ nalazi se 26km od centra Zlatibora u prelepom selu Sirogojno. Prostire se na 5 hektara zemlje na kojoj se nalaze stare brvnare i kuće i koje predstavljaju nekadašnji život stanovnika sa ovih prostora. Na tih 5 hektara zemlje postavljeno je 50 takvih kuća.

Muzej je organizovan u dve celine. Jedna od njih je muzejska postavka od nekoliko kuća sa prvobitnim izgledom. Ovaj deo muzeja služi za obilazak i prezentaciju nekadašnjih brvnara. Druga celina se sastoji od istih brvnara sa prvobitnim izgledom, međutim, one su namenjene turističkim potrebama. Na prostorima druge celine ovog muzeja nlaze se pozornica za izložbe, seminare, književna okupljanja, koncerte i prostor za prodaju muzejskih eksponata. Takođe, nalaze se i konaci odnosno smeštaji, koje turisti mogu iznajmiti. I naravno, postoji krčma Muzeja u kojoj se spremaju jela na starinski način. Hrana koja nikako ne može biti neukusna!

Glavni cilj ovog muzeja je da se predstavi kako se ranije živelo u zlatiborskim brvnarama u 19. veku. Tada se živelo u velikim zajednicama i te zajednice su imale svoje okućnice. One su posedovale mlekare, pekare, ambar, salaš i naravno vajat. Vajat je deo koji su dobijali sinovi kada se ožene.

Kuće su bile okrenute prema suncu, imale su četvrtasti oblik sa vodoravno naslaganim brvnima. Svaka kuća imala je takozvane „badže“ – otvor koji je služio za provetravanje brvnare i „kapić“ odnosno dimnjak. U samom centru kuće nalazilo se ognjište oko kog su se okupljali svi članovi zajednice, spavali zajedno i obedovali.

Još jedan zadatak ovog muzeja je očuvanje starih zanata. U muzeju se organizuje radionica za kačarski, kovački i gračanski zanat. Muzej „Staro selo“ značajno je i po tome što je jedini muzej na otvorenom u Srbiji a sastavni deo muzeja je crkva Svetog Petra i Pavla sagrađena 1764. godine.

Muzej može da se posećuje i u zimskom i u letnjem periodu a cena ulaznica za odrasle je 150 dinara a za porodični obilazak iznosi 400 dinara.

MUZEJ PLETILJA U SIROGOJNU

                Pored toga što je selo Sirogojno jedno od najlepiših sela na Zlatiboru i poseduje jedini muzej na otvorenom u Srbiji, takođe je poznato i po pletiljama iz ovog sela. U njihovu čast, Muzej pletilja osnovan je 2008. godine.

1962. godine žene iz Sirogojna su prvi put javno pokazale svoje rukotvorine. Pokazale su kako njihove spretne ruke od vune prave različite odevne predmete za svoje najbliže. Polako su počele plesti za tržište a trideset godina kasnije oko 2.000 pletilja počinje da plete za modno tržište. Tako su žene iz Sirogojna od meke islandske vune sa 35.000 unikatnih odela sa autentičnim stilom, došle čak do Švajcarske, Francuske, Italije, Amerike i Japana. Dobrica Smiljanić je glavni krivac što su njihovi odevni predmeti dospeli na svetsko tržište. Sirogojnski džemperi, jakne, šalovi, kape, kaputi postali su poznati širom sveta. Čak je poznati francuski kreator Pjer Karden odabrao 18 odevnih predmeta koji će pristići u njegovu kolekciju, ali je saradnja odbijena jer je njegov zahtev bio da na njih zakači svoje etikete.

U muzeju se čuvaju razni tekstovi i modni časopisi u kojima je pisano o sirogojnskim pletiljama i njihovim odevnim predmetima. Takođe, čuvaju se fotografije poznatih ličnosti koje su nosile njihove kreacije, kao što su Jovanka Broz i Nensi Regan. Muzej je otvoren i u zimskom i u letnjem periodu.

GALERIJA „MILADINA LEKIĆA“

                U selu Šljivovici, nalazi se galerija, a ujedno i radionica, drvorezbara Miladina Lekića. Ranije je bio mehaničar ali se ipak okrenuo drvorezu. Za svoje radove koristi različite vrste drveta kao što su dud, orahovo drvo, hrast, a za nameštaj koristi slavonski hrast. Za dobre radove, pored materijala, potreban je i dobar alat: turpije, motorne testere, čekić, kako bi radovi bili besprekorni.

Njegov najčešći rad predstavlja drveni seljak koji je veličine od 30cm do 2m. Poznat je po izradi stola sa urezanom „Tajnom večerom“, žene sa zmijom i izradom ikona. „ZLATIBORSKI BRZI VOZ“ je jedan od najpoznatijih radova Miladina Lekića i nalazi se u centru Zlatibora kod zlatiborskog jezera. Ovaj rad predstavlja figure magarca i seljaka koji su napravljeni od hrasovog i brestovog drveta.

Njegove radove koriste razna etno sela: Mokra Gora, Kremna, „Kaubojski grad“ i etno sela širom Srbije.

GALERIJA ZADUŽBINA BOŽIDARA KOVAČEVIĆA NA BOROVOJ GLAVI

                Akademski i srpski slikar Božidar Kovačević je 1981. godine sam podigao galeriju u kojoj je stalno predstavljena izložba slika. Završio je slikarstvo u Beogradu a svoje znanje je upotpunio u Parizu i Njujorku.

Njegove slike sadrže zlatiborske pejzaže i portrete Zlatiboraca. Pored zlatiborskih pejzaža tu su i pejzaži Dunava, Dalmacije, Boke Kotorske i Đerdapa. Posetite galeriju a ujedno i zadužbinu Božidara Kovačevića i pogledajte kako prelepi zlatiboski pejzaži izgledaju u oku jednog umetnika.

GALERIJA „VODENICA“ BRANKA TIJANIĆA

                Galerija se nalazi 15km od centra Zlatibora u selu Šljivovici gde se nalazi 150 godina stara vodenica koju meštani još uvek koriste. Vodeničar, Branko Tijanić, bio je i akademski vajar. Njegov atelje ima potpuno neobičan i nesvakidašnji ambijent – vodenica.

Tijanić je izradio monumentalne spomenike i biste ljudi sa Zlatiborskog kraja i biste mnogih javnih ličnosti. Njegov najpoznatiji spomenik je spomenik generalu Krsti Smiljaniću koji se nalazi u samom centru Zlatibora kod jezera.

Jelena Tijanić Savić, Brankova bratanica, povremeno koristi vodenicu kao izložbeni prostor.

GALRIJA „TRNAVA“ VLADIMIRA MITROVIĆA

                U selu poznatom po voćarstvu – Trnava, nalazi se istoimena galerija, 23km od centra Zlatibora. U galeriji su izloženi radovi samoukog vajara i slikara Vladimira Mitrovića.

Njegove slike prikazuju predele Trnave i netaknutu prirodu Zlatibora i poznat je po Titovom portertu iz 1963. godine. U Tokiju je predstavio svoj čuveni rad – Ptice od kamenja koje su ga kasnije i proslavile. U Pragu je dobio MASARIKOVU NAGRADU. Svake godine Vladimir u selu i galeriji „Trnava“, organizuje likovne kolonije koja okupljaju umetnike iz svih krajeva sveta.